Često postavljena pitanja

Monitor medijskog vlasništva (engl. Media Ownership Monitor - MOM) je razvijen kao jedan od alata za kreiranje javno dostupne baze podataka koja se konstantno dopunjava i koja navodi vlasnike svih relevantnih masovnih medija u oblasti televizije, radija, interneta i štampe.

Monitor medijskog vlasništva ima za cilj pojasniti kako koncentracija medijskog vlasništva na tržištu predstavlja rizik po medijski pluralizam (za više informacija pogledati Metodologiju).

Sa ciljem da vjerno prikaže posebne karakteristike jedne zemlje i identifikuje faktore koji povećavaju ili smanjuju rizik koncentracije medija, Monitor medijskog vlasništva pruža kvalitativnu analizu tržišnih uslova i zakonskog okvira u zemlji u kojoj se istraživanje vrši.

MOM je 2015. godine započet kao projekat Reporter ohne Grenzen e. V.  njemačke sekcije međunarodne organizacije za ljudska prava Reporters Without Borders (Reporters sans frontières, RSF), koja ima za cilj odbranu medijskih sloboda i prava na informisanje svuda u svijetu.

Projekat je 2019. godine izdvojen u Global Media Registry (GMR),  nezavisno, neprofitno preduzeće registrovano u skladu sa njemačkim zakonom. U svakoj državi, MOM se sprovodi u saradnji s lokalnom partnerskom organizacijom.

U Crnoj Gori GMR je radio sa Balkanskom istraživačkom mrežom Crne Gore (BIRN Crna Gora). Projekat je finansirala Evropska unija.

Medijski pluralizam je osnovna karakteristika demokratskih društava kao slobodnih i nezavisnih, a raznovrsna medijska scena omogućava iznošenje različitih gledišta i kritički stav ka aktuelnim vlastima.

Koncentracija na medijskom tržištu predstavlja rizik po raznovrsnost ideja, pogotovo kada samo nekoliko igrača ima dominantan uticaj na javno mnjenje i onemogućava različita mišljenja i perspektive čuju (koncentracija medijskog vlasništva). Najveću prepreku borbi protiv koncentracije predstavlja nedostatak transparentnosti medijskog vlasništva. Kako publika može da procijeni pouzdanost informacija, kada ne zna ko ih obezbjeđuje? Kako novinari mogu raditi dobro svoj posao, ako ne znaju za koga rade? Kako se organi nadležni za medije mogu boriti s pretjeranom koncentracijom u medijskom sektoru, kada ne znaju ko upravlja medijima?

Monitor medijskog vlasništva, u skladu sa tim, nastoji promovisati transparentnost i odgovoriti na pitanje ko zaista kontroliše medijske sadržaje, s ciljem podizanja svijesti javnosti i kreiranja baze zasnovane na činjenicama, kako bi svi akteri odgovarali za trenutno stanje u medijima.

Pošto smatramo da je transparentnost vlasništva osnovni preduslov za postojanje medijskog pluralizma, pružamo informacije o tome koliko su medijske kuće spremne da daju informacije o svojoj vlasničkoj strukturi. Na osnovu njihovih odgovora, razlikujemo nekoliko nivoa transparentnosti. Nivo transparentnosti je procijenjen za svaki medij i svaku medijsku kuću.

Monitor medijskog vlasništva se ne ponaša normativno i ne sugeriše kako da se medijsko vlasništvo kontroliše. Koja vrsta kontrole vlasništva medija je najbolja, zavisi od samog konteksta u kom se zemlja nalazi, kao i od postojećih zakonskih i tržišnih uslova i raspodjele vlasništva.

Monitor medijskog vlasništva predstavlja sredstvo za postizanje transparentnosti sa ciljem podsticanja demokratske diskusije o ovom problemu i poštovanja principa dobre vladavine. Ako građani imaju pristup pravim informacijama i diskusijama u atmosferi u kojoj se mišljenja i stavovi mogu slobodno iskazati odluke koje se donose će vrlo vjerovatno biti bolje, i preciznije će odražavati potrebe i želje tih građana.

U najvećem broju slučajeva, korištene su zvanične baze podataka, kao i vrlo pouzdani izvori. Ukoliko podaci nisu bili dostupni, informacije smo tražili direktno od medijskih kuća i istraživačkih instituta. Svi izvori su navedeni u Biblioteci. Dodatne informacije dostupne su putem upita usmjerenog ka BIRN Crna Gora.

Podatke o publici za potrebe TV uzorkovanja obezbedio je IPSOS dok za druge medijske formate ne postoji nikakav sistem merenja publike. Za štampane medije – uključili smo sve tri novine, i jedan politički nedjeljnik koji imamo u Crnoj Gori. Portali su odabrani na osnovu sopstvenog istraživanja posjeta, korišćenjem podataka SimilarVeb-a. Za radio, ali i neke televizije koji nisu učestovale u IPSOS mjerenju, koristili smo zvanične podatke Agencije za elektronske medije (AEM) o njihovoj teritorijalnoj pokrivenosti.

Podaci o vlasničkoj strukturi, akcionarima i finansijskim izvještajima medijskih kuća i povezanih pojedinačnih vlasnika dobijeni su iz Privrednog registra Crne Gore, ali i baze podataka Uprave Prihoda i carina sa finansijskim izvještajima. Baze podataka registara su onlajn i javno dostupne na crnogorskom jeziku.

MOM je, takođe, slala informativne zahtjeve svim medijskim kućama koje je obuhvatilo istraživanje i koristila druge relevantne, dostupne dokumente, strane i domaće, uključujući podatke AEM-a i Ministarstva kulture i medija.

Da bi objektivno uzorkovanje bilo zagarantovano, MOM je radio sa savjetodavnom grupom koja je komentarisala i konsultovala se tokom procesa istraživanja. Grupa je sastavljena od domaćih stručnjaka sa značajnim znanjem i iskustvom u oblastima medija i komunikacija.

Glavno pitanje je: koji mediji utiču na proces formiranja mišljenja? Da bismo skenirali sve relevantne medije, uključili smo sve tradicionalne vrste medija (štampa, radio, TV, onlajn).

Za televizije smo imali pristup ograničenom merenju publike i sve televizije sa nacionalnom frekvencijom su bile uključene u uzorak. Da bi se obezbedio veći uzorak, ostatak je dodat, na osnovu najveće teritorijalne pokrivenosti. Za radio je takođe korišćena teritorijalna pokrivenost, pošto ne postoje adekvatna mjerila.

Internet mediji su odabrani u skladu sa kriterijumom najvećeg broja posjetilaca, a podaci su prikupljeni kroz naše istraživanje. Kada je reč o dnevnim listovima, svi su uključeni u uzorak.

Pored toga, svi odabrani mediji su ukršteni sa istraživanjima javnog mnjenja trećih strana koja mjere povjerenje javnosti u medije, i svi mediji pomenuti u tim istraživanjima su u uzorku.

Mediji su odabrani prema sljedećim kriterijumima:

Što se tiče televizija, MOM se uglavnom fokusirao na najpopularnije medije. Osnova za izbor bili su podaci istraživanja publike za 2022. godine koje je obezbijedio IPSOS. Za medije koji nisu obuhvaćeni mjerenjem korišćeni su dodatni kriterijumi zasnovani na osnovu najveće pokrivenosti, koristeći podatke dostupne od strane Agencije za elektronske medije (AEM).

Za radio stanice, pošto ne postoji sistem merenja slušanosti, korišćen je kriterijum najveće pokrivenosti, koristeći podatke dostupne u AEM-u.

Online mediji su odabrani na osnovu internog istraživanja, korišćenjem softvera SimilarVeb, koji pokriva period od februara do aprila 2023. godine. U uzorkovanje su uključeni svi onlajn mediji sa više od milion posjeta u izveštajnom periodu.

Kada su novine u pitanju – u uzorak su uključena sva tri dnevna lista, kao i jedan politički nedjeljnik koji izlazi u Crnoj Gori.

Crna Gora se nalazi na 39. mjestu (od 180 zemalja) u Svjetskom indeksu slobode štampe za 2023. godinu koji objavljuju Reporteri bez granica.

Kao najnapredniji kandidat za članstvo u EU od svih zemalja, Crna Gora se suočava sa značajnim stranim vlasništvom u najuticajnijim medijima. Pošto je i Crna Gora članica NATO-a, veoma je važno da javnost zna ko su vlasnici crnogorskih medija.

Pored toga, Crna Gora nikada ranije nije imala opsežno istraživanje vlasništva nad medijima.

Monitor medijskog vlasništva je razvijen kao ustaljena metodologija, koja jeste i koja će biti univerzalno primjenljiva. Iako je trend koncentracije medijskog tržišta vidljiv u čitavom svijetu, primjena ove metodologije će se najprije odvijati u zemljama u razvoju. Monitor medijskog vlasništva je implementiran u oko 20 zemalja tokom tri godine. Svi projekti zemalja mogu se naći na globalnoj web stranici.

· Ekonomski podaci: Koncentracija tržišta na osnovu tržišnog učešća nije mogla da se izračuna ni za jedan medijski format, jer nema informacija o veličini tržišta. Pored toga, većina medijskih prihoda se ne može izračunati jer njihova kompanija ima još jedan medij pod istim krovom, druge poslove ili je neprofitna organizacija.

· Zvanični podaci mjerenja publike nisu javno dostupni.

· Neka istraživanja, posebno u vezi sa različitim lokalnim tržištima i skrivenim vlasničkim strukturama i vlasništvom prikrivenim iza trećih lica, zahtijevale bi više vremena i resursa.

· Javna potrošnja za reklamiranje u medijima nije transparentna. Nemoguće je identifikovati javna sredstva koja se troše na medije jer nisu uvijek jasno označena kao reklama, ili podaci u potpunosti nedostaju.

Baza podataka:

· omogućuje svakom građaninu da bude informisan o medijima;

· zasnovana je na činjenicama i pomaže zalaganjima civilnog društva za podizanje svijesti o medijskoj koncentraciji i vlasništvu;

· predstavlja referencu za nadležne i državne organe zadužene za zaštitu konkurencije prilikom donošenja regulatornih mjera za očuvanje medijskog pluralizma.

Ova baza podataka prikazuje trenutno stanje medija u Crnoj Gori kontekstualizovano istorijskim činjenicama. Cilj nam je da ažuriramo web stranicu u zavisnosti od situacije. Nova izdanja za države se često dodaju.

Monitor medijskog vlasništva je uglavnom inspirisan sa dva slična projekta. Indikatori za kasnije rangiranje se posebno oslanjaju na Monitoring medijskog pluralizma koji finansira Evropska Unija i Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (CMPF) pri Evropskom univerzitetskom institutu (EUI, Firenca). Štaviše, Media Pedia, baza podataka o vlasništvu koju su razvili istraživački novinari u Makedoniji, poslužila je kao inspiracija za Monitor medijskog vlasništva. Pregled drugih sličnih projekata može se naći u tabeli ispod.