Crnogorskim medijima potrebna državna pomoć da bi osigurali pluralizam

Mada crnogorske vlasti već pružaju sredstva za nacionalne i lokalne javne emitere, komercijalni mediji takođe upozoravaju da državnu pomoć treba povećati kako bi se osigurao medijski pluralizam

Crnogorski komercijalni i lokalni mediji upozorili su da vlasti treba da povećaju sredstva medijima kako bi se osigurao medijski pluralizam u zemlji. Prema zakonima o medijima

Vlada Crne Gore obezbjeđuje najmanje 17 miliona eura za finansiranje Nacionalnog javnog emitera „RTCG“ i skoro milion eura komercijalnim medijma preko Fonda za podsticanje raznovrsnosti i pluralizma medija. Istovremeno, opštine obezbjeđuju sredstva za lokalne javne emitere, ali je praksa pokazala da je potrošnja na medije neravnomjerno raspoređena budući da su mediji prepušteni na milost vlastima koje odlučuju koliko je neophodno opredijeliti za lokalne medije. Štaviše, većina medija tvrdi da trenutna državna pomoć nije dovoljna za njihovu finansijsku održivost.

Mediji u Crnoj Gori se većinom finansiraju od prihoda od oglašavanja, prodaje svoje produkcije i drugih izvora, dok država takođe pruža finansijsku pomoć za proizvodnju sadržaja koji promoviše obrazovanje, kulturu, ljudska prava i teme vezane za manjine.

Prema zakonima o medijima, Vlada Crne Gore finansira medije preko novoosonovanog Fonda za podsticanje raznovrsnosti i pluralizma u medijima ili preko direktne podrške iz budžeta javnim emiterima.

Crnogorsko medijsko tržište je malo i veoma izloženo velikim regionalnim tržištima, koje karakteriše zajednički jezik koji se govori u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Prema Indeksu održivosti medija iz 2019. godine, procijenjeni ukupni budžet za marketing u Crnoj Gorije je oko 11 miliona eura, dok u zemlji ima više od 150 medija. Podaci o medijskom tržištu, nakon pandemije kovida 19 koja je ozbiljno uticala na medijski pejzaž, nijesu dostupni. Komercijalni mediji tvrde da bez značajne podrške države ne mogu zaraditi dovoljno sredstava na tržištu kako bi osigurali pluralizam.

Izvršna direktorica komercijalne televizije, dnevnog lista i portala „Vijesti“ Marijana Kadić Bojanić kazala je da je Crna Gora specifično medijsko tržište, koje je izazov čak i za medije sa najvećim povjerenjem javnosti.

„U Crnoj Gori, oglašivači potroše svega pet miliona godišnje na TV reklame. Crna Gora ima pet televizija koje dijele veliki dio marketinga namijenjen TV stanicama. Može li ozbiljna TV stanica živjeti od milion eura godišnjeg prihoda i imati profesionalne informativne i kvalitetne programe zabavnog karaktera? Svi znamo da je to nemoguće”, kazala je Kadić Bojanić.

„Usljed činjenice da je država decenijama urušavala medijsko tržište i favorizovala provladine medje, komercijalni mediji jedva mogu da prežive nezavisno. Stoga, država mora pronaći način da značajno pomogne kredibilnim komercijalnim medijima“, dodala je ona.

U izvještaju o napretku za 2023. godinu, Evropska komisija je upozorila da je veličina marketinškog tržišta ograničena zbog relativno male crnogorske ekonomije.

„To se odražava na ekonomsku održivost medija, usljed čega su naročito izloženi političkim i korporativnim interesima, kako iz zemlje tako i iz inostranstva... Vlasti nastavljaju da pružaju državna sredstva za sadržaje od javnog interesa u elektronskim, štampanim i onlajn medijima“, navodi se u izvještaju.

Crnogorski „Zakon o državnoj pomoći“ predviđa da državna pomoć može ići najviše do 200 hiljada eura podrške u roku od tri godine. Za pomoć štampanim medijima, Vlada je u julu 2023. godini odlučila da mjesečno svakoj školi u zemlji plaća 1000 eura obavezujući ih da svakodnevno kupuju dnevne listove. Međutim, to nije prijavljeno kao državna pomoć, već kao promovisanje medijskih sloboda.

U martu 2019. godine Crna Gora je osnovala Fond za podsticanje raznovrsnosti i pluralizma u medijima, predviđajući da 0,09 odsto aktuelnog budžeta bude raspoređeno raznim medijskim formatima. Prema zakonu, Fond za podsticanje raznovrsnosti i pluralizma u medijima raspoređuje oko 900 hiljada eura na godišnjem nivou, prosljeđujući ih u dva pod-fonda.

Zakon predviđa da 90 odsto bude posvećeno medijima, pet odsto za finansiranje samoregulacije medija, a preostalih pet odsto je predviđeno za pokrivanje operativnih troškova distribucije sredstava.

Prema zakonu, Agencija za elektronske medije i Ministarstvo kulture i medija su nadleži organi za distribuciju sredstava: 60 odsto od ukupne sume ide televizijama i radijima a raspoređuje ih Agencija za elektronske medije, dok 40 odsto ide na štampane medije i portale i raspoređuje ih Ministarstvo kulture i medija. Fond može da finansira medijske projekte koji su povezani sa temama kao što su EU integracije, kulturna raznolikost, ekonomija, nauka, obrazovanje, zaštita životne sredine, sport, ljudska i prava nacionalnih manjina, borba protiv korupcije, građanske organizacije, poljoprivreda i turizam.

Ukoliko medij iskoristi donacije Fonda na projekat za koji nijesu namijenjene, Fond može narediti povraćaj nezakonito potrošenih sredstava. Prema prošlogodišnjem izvještaju (2022), Fond je rasporedio ukupno 346,853 eura televizijskim i radio emiterima, dok je Ministarstvo kulture i medija finansiralo štampane medije i portale sa ukupno 400 hiljada eura.

„Fond bi trebalo da je značajno veći, ali i da ima jasnija pravila za finansiranje kako bi se smanjila mogućnost dodjele novca onima koji ne rade u javnom interesu ili čiji doseg nije značajan. Važno je utvrditi pravila kako bi se novac poreskih obveznika vratio građanima kroz vjerodostojne i relevantne informacije“, kazala je Kadić Bojanić.

U svojoj medijskoj strategiji usvojenoj 19. oktobra, Vlada je saopštila da država ima značajnu ulogu u razvoju medijskog pluralizma.

„Ta uloga je naročito važna u slabo razvijenom i ograničenom medijskom tržištu kao što je crnogorsko, gdje se privatni mediji često fokusiraju na proizvodnju zabavnih programa i formata koji privlače publiku. Preduslovi za medijski pluralizam su transparentno medijsko vlasništvo i izvora od ekonomskog uticaja na medije sa pozitivnim državnim postupcima kroz direktne ili indirektne dotacije“, navodi se u strategiji Vlade.

Neujednačena državna pomoć javnim emiterim

Javni servis u Crnoj Gori smatra se velikom medijskom organizacijom sa značajnim budžetima, naročito u poređenju sa drugim medijima u zemlji. Prema godišnjim finansijskim izvještajima državna sredstva predstavljaju glavni i daleko najveći izvor prihoda crnogorskog javnog emitera „Radio Televizije Crne Gore (RTCG)“.

Prema Zakonu o nacionalnom javnom emiteru, RTCG dobija fiksnu sumu iz državnog budžeta, u iznosu 0,3 odsto BDP-a na osnovu obračuna iz prethodne godine.Vlada je u 2023. godini javnom emiteru iz državnog budžeta uplatila 17,2 miliona eura, dok je RTCG ostvarila i 1,2 miliona eura dodatnih prihoda od reklama i tehničkih usluga. Prema finansijskom planu RTCG-a za 2023. godinu, oko 60 odsto ukupnih prihoda odlazi na plate zaposlenih, dok je 40 odsto predviđeno za proizvodnju.

„RTCG u ovom trenutku dobija skoro 20 puta više sredstava iz budžeta nego svi komercijalni mediji zajedno kroz Fond za medijski pluralizam. Ovo omogućava javnom servisu da bez ikakve kontrole preuzme program i zaposlene od komercijalnih medija, iako i sami imaju višak zaposlenih na platnom spisku. To stvara ogromnu nelojalnu konkurenciju”, rekla je Kadić Bojanić.

Zakon o elektronskim medijima takođe predviđa pomoć iz državnog budžeta lokalnim javnim emiterima koje finansiraju opštine. Međutim, praksa pokazuje da je raspodjela neravnomjerna jer zakon ne određuje minimalni iznos opšteg budžeta koji treba da se obezbijedi lokalnim emiterima.

U Crnoj Gori je registrovano 16 lokalnih javnih emitera, od kojih je 11 radio i pet radio i televizijskih emitera. Samo nekoliko njih je finansijski održivo, kao što su „Televizija Nikšić“ i „Gradska televizija“ u glavnom gradu Podgorici.

Izvršni direktor Televizije Nikšić, Nikola Marković, kazao je da lokalnim javnim emiterima treba osigurati finansijsku stabilnost.

„Veoma je važno da Crna Gora ima finansijski stabilne i profesionalne javne emitere. Važno je osnažiti lokalne emitere, budući da povjerenje njihove publike konstantno raste. Crnogorske vlasti treba da uvide njihovu važnost i pruže im finanasijsku stabilnost, kao u slučaju RTCG-a“, kazao je Marković.

Predlogom zakona o audiovizuelnim medijskim servisima, koji bi trebalo da bude predložen državnom parlamentu 2023. godine, predviđeno je da se sredstva javnih emitera obezbjeđuju na godišnjem nivou u iznosu koji se utvrđuje u zavisnosti od godišnjeg budžeta lokalne samouprave. Taj iznos, kako je predviđeno, ne može biti manji od 3 odsto ukupnog budžeta opštine ako iznosi do tri miliona eura do 1,5 odsto ukupnog budžeta opštine ako je veći od 20 miliona eura.