Pokazatelji rizika medijskog pluralizma

Dvanaest indikatora rizika po pluralizam medija imaju za cilj procjenu stanja u sektoru medija u Crnoj Gori, analizirajući tri dimenzije rizika: ekonomske, pravne i političke. Koliko je koncentrisano medijsko tržište i zašto se to ne može pravilno izračunati u Crnoj Gori? Koji su najveći rizici po pluralizam medija? Koliko dobro su postavljeni pravni i institucionalni okviri?

Koncentracija medijske publike

Rezultat: Visok rizik

Ovaj indikator ima za cilj da ocijeni koncentraciju publike na svim medijskim platformama, a zasniva se na udjelu publike. Koncentracija se mjeri na osnovu podataka o najveća četiri vlasnika na nacionalnom nivou na tržištu.

Zašto?

Rizik od koncentracije publike u Crnoj Gori ocjenjuje je kao visok, zbog nedosljednosti ili nedostatka podataka o publici za horizontalno tržište.

U televiziji:

Telekom Crna Gora, zajedno sa IPSOS-om i Nielsen-m, mjeri televizijsku publiku preko sistema pod nazivom Ariana, međutim ti podaci su svojina vlasnka i nijesu dostupni javnosti. MOM tim je mogao da koristi te podatke za svrhe uzorkovanja, odnosno za odabir najgledanijih to jest potencijalno nauticajnijih televizijskih stanica u zemlji. Međutim, taj sistem mjerenja ne uključuje sve TV stanice u uzorak MOM-a, uslijed čega je nemoguće izračunati koncentraciju na tržištu. Štaviše, nedostatak jedinstvenog sistema mjerenja predstavlja visok rizik za pluralizam na tržištu; otežava regulatoru i drugim učesnicima da procijene uticaj i koncentraciju na tržištu.

U štampanim medijima, radiju i na internetu: nema sistema mjerenja publike u ostalim medijskim tržištima. Mjerenje rejtinga publike je važno jer utiče na sadržaj koji se proizvodi za gledaoce.

Nedostatak podataka o publici smatra se VISOKIM rizikom za pluralizam medija.

NIZAKSREDNJIVISOK
Koncentracija medijske publike - Televizija (horizontalno) 

Iznos: nema podataka

Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u gledanosti manji od 25%.Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u gledanosti između 25% i 49%. Ukoliko u jednoj zemlji četira najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u gledanosti više od 50%.
Koncentracija medijske publike - Radio (horizontalno) 

Iznos: nema podataka

Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u slušanosti manji od 25%.Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u slušanosti između 25% i 49%. Ukoliko u jednoj zemlji četira najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u slušanosti više od 50%.
Koncentracija medijske publike - Štampa (horizontalno) 

Iznos: nema podataka

Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u čitanosti manji od 25%.Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u čitanosti između 25% i 49%. Ukoliko u jednoj zemlji četira najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u čitanosti više od 50%.
Koncentracija medijske publike - Internet (horizontalno) 

Iznos: nema podataka

Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u čitanosti manji od 25%.Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u čitanosti između 25% i 49%. Ukoliko u jednoj zemlji četira najveća vlasnika (Top 4) imaju udio u čitanosti više od 50%.

Koncentracija medijskog tržišta

Rezultat: Nema podataka

Ovaj indikator ima za cilj da procijeni horizontalnu koncentraciju vlasništva zasnovanu na udjelu u tržištu koji ilustruje ekonomsku moć kompanija/grupa. Koncentracija se mjeri za svaki medijski sektor sabiranjem tržišnih udjela velikih vlasnika u sektoru.

Zašto?

Podaci o tržištu, podaci o prihodima na horizontalnim tržištima, nijesu dosljedno dostupni što onemogućava pravilno računanje koncentracije na horizontalnim tržištima. Međutim, finansijski podaci o pravnim licima dostupni su preko Portala Taxis, web stranice Uprave prihoda i carina Crne Gore.

NIZAKSREDNJIVISOK
Koncentracija medijskog tržišta - TV (horizontalno): Ovaj indikator ima za cilj procijeniti horizontalnu koncentraciju vlasništva u televizijskom sektoru.
Iznos: nije moguće izmjeriti
Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju tržišni udio manji od 25%. Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju tržišni udio između 25% i 49%.Ukoliko u jednoj zemlji četira najveća vlasnika (Top4) imaju udio u gledanosti više od 50%.
Koncentracija medijskog tržišta -  radio (horizontalno): Ovaj indikator ima za cilj procijeniti horizontalnu koncentraciju vlasništva u radijskom sektoru.
Iznos: nije moguće izmjeriti
Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju tržišni udio manji od 25%. Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju tržišni udio između 25% i 49%.Ukoliko u jednoj zemlji četira najveća vlasnika (Top4) imaju udio u slušanosti više od 50%.
Koncentracija medijskog tržišta - Štampa (horizontalno): Ovaj indikator ima za cilj procijeniti horizontalnu koncentraciju vlasništva u sektoru štampanih medija.
Iznos: nije moguće izmjeriti
Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju tržišni udio manji od 25%. Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju tržišni udio između 25% i 49%.Ukoliko u jednoj zemlji četira najveća vlasnika (Top4) imaju udio u čitanosti više od 50%.
Koncentracija medijskog tržišta - Internet provajderi
Iznos: nije moguće izmjeriti
Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju tržišni udio manji od 25%. Ukoliko u jednoj zemlji četiri najveća vlasnika (Top 4) imaju tržišni udio između 25% i 49%.Ukoliko u jednoj zemlji četira najveća vlasnika (Top4) imaju udio u čitanosti više od 50%.

Regulatorna zaštita: Koncentracija medijskog vlasništva

Rezultat: Visok rizik

Ovaj indikator ocjenjuje postojanje i efikasnu implementaciju zakonskih mjera zaštite (koje se odnose sektor i/ili Zakon o zaštiti konkurencije) u cilju sprječavanja visoke horizontalne koncentracije vlasništva i/ili kontrole u različitim medijima.

Zašto?

Mada Zakon o elektronskim medijima u Crnoj Gori sadrži određene propise o koncentraciji i regulatorne zaštite, čini se da su oni nedovoljni i neadekvatni. Zakon o elektronskim medijima definiše koncentraciju putem broja dozvola i udjela u kapitalu, praveći razliku između legalne i ilegalne koncentracije. Zakon, dakle, predviđa postojanje koncentracije kada emiter:

1) učestvuje u osnivačkom kapitalu drugog emitera, pravnog subjekta koji objavljuje dnevne štampane medije ili pravnog subjekta koje obavlja djelatnosti informativne agencije ili obrnuto;

2) istovremeno posjeduje više od jedne dozvole za emitovanje;

3) istovremeno emituje i radio i televizijske programe;

4) istovremeno emituje radio i/ili televizijske programe i objavljuje dnevne štampane medije distribuirane na području gdje se emituje radio i/ili televizijski program;

5) istovremeno emituje radio i/ili televizijske programe i bavi se aktivnostima informativnih agencija.

Štaviše, naznačeno je da koncentracija medija postoji kada su osnivači nekog emitera pojedinci ili pravna lica koja su istovremeno:

1) Osnivači drugog emitera

2) Osnivači pravnog subjekta koji objavljuje dnevne štampane medije koji se distribuiraju na području gdje se takođe emituje radio ili televizijski program;

3) Osnivači informativne agencije

4) Supružnici, vanbračni partneri ili rođaci do drugog stepena srodstva pojedinaca iz prethodnih tačaka.

Član 132 Zakona o elektronskim medijima propisuje da nezakonita medijska koncentracija postoji kada emiter:

1) Koji ima licencu za emitovanje sa nacionalnom pokrivenošću:

· Učestvuje u osnovnom kapitalu drugog emitera koji posjeduje takvu licencu sa više od 25% kapitala ili prava glasa.

· Učestvuje u osnovnom kapitalu pravnog lica koje izdaje dnevne štampane medije u tiražu većem od 3.000 primjeraka, sa više od 10%, ili obrnuto,

· Učestvuje u osnovnom kapitalu pravnog subjekta koji obavlja djelatnost informativne agencije sa više od 10% ili obrnuto

· Istovremeno izdaje dnevne štampane medije u tiražu većem od 3.000 primjeraka;

2) Izuzev nacionalnog javnog emitera, emituje više televizijskih i jednog radio programa sa istom ili sličnom programskom osnovom na istom području

3) Radio ili televizijski program koji ima dozvolu za emitovanje sa lokalnom ili regionalnom pokrivenošću:

4) ​Učestvuje u osnovnom kapitalu drugog emitera sa regionalnom ili lokalnom pokrivenošću u istoj oblasti sa više od 30%

5) Istovremeno, u istom ili u susjednim područjima, izdaje dnevni štampani medij lokalnog karaktera.

U pogledu sukoba interesa u odnosu na članove porodice, propisano je da će se smatrati da postoji nezakonita medijska koncentracija kada u slučajevima iz Člana 132 Zakona, fizičko lice koje je osnivač emitera ili sa njima povezano lice u direktnoj liniji do drugog stepena srodstva ili supružnik osnivača učestvuje u osnovnom kapitalu drugog emitera, osnivača dnevnog štampanog medija ili informativne agencije preko utvrđenog iznosa udjela u osnovnom kapitalu.

Štaviše, ne postoje regulatorne mjere zaštite koje bi efikasno spriječile koncentraciju na tržištu štampanih i onlajn medija. Takođe se čini da regulatorne mjere zaštite od visoke horizontalne koncentracije vlasništva i kontrole u ​​medijskom sektoru kroz spajanja nisu adekvatne da odgovore na konkretne izazove crnogorskog medijskog tržišta.

Ocjena regulatorne zaštite:

9,5 od 20 = Visok rizik (47,5%)

1 = regulativa/organ nadležan za medije

0,5 = regulativa/organ nadležan za konkurenciju

TELEVIZIJAOpisDaNeNAMD
4.1Da li medijska regulativa sadrži specifične pragove ili ograničenja koji se zasnivaju na objektivnim kriterijumima (npr. broj dozvola, udio u gledanosti, tiraž, podjela dioničkog kapitala ili prava glasa, promet/prihod) kako bi se spriječila visoka horizontalna koncentracija vlasništva i/ili kontrola u ovom sektoru? Ovo pitanje ima za cilj procijeniti postojanje regulatornih zaštitnih mjera (koje se odnose na ovaj sektor) protiv visoke horizontalne koncentracije vlasništva i/ili kontrole u sektoru TELEVIZIJE.2
4.2Da li postoji administrativno ili pravosudno tijelo koje aktivno prati poštovanje ograničenja u audiovizuelnom sektoru i/ili prima žalbe? (npr. organi zaduženi za medije i/ili zaštitu konkurencije)?Ova varijabla ima za cilj procijeniti da li zakon/regulativa obezbjeđuje odgovarajući sistem praćenja i sankcionisanja u poštovanju propisa o koncentraciji kod audiovizuelnih medija.2
4.3Da li zakon daje ovlaštenje ovom tijelu da sankcioniše/primijeni odgovarajuće pravne lijekove (bihevioralne i/ili strukturalne) u slučaju nepoštovanja ograničenja?

Varijabla ima za cilj procijeniti da li zakon obezbjeđuje odgovarajući sistem sankcija za regulaciju sektora, kao što su: • Odbijanje izdavanja dodatnih licenci; • Blokiranje spajanja, pripajanja ili preuzimanja; • Obaveza dodjele prostora za emitovanje programa treće strane; • Obaveza odustajanja od licenci/aktivnosti u drugim medijskim sektorima; • Devestitura.

2
4.4Da li se prava na sprovođenje mjera i sankcionisanje efikasno primjenjuju? Ovaj indikator ima za cilj procijeniti efikasnu primjenu pravnih lijekova protiv visoke horizontalne koncentracije vlasništva i/ili kontrole u TV sektoru.
1
Ukupno:

7 od 16

SPAJANjE MEDIJAOpisDaNeNAMD
4.17Može li visok nivo horizontalne koncentracije vlasništva i/ili kontrole u medijskom sektoru biti spriječen putem pravila o kontroli spajanja preduzeća/konkurenciji, koja uzimaju u obzir specifičnosti medijskog sektora?

Ovo pitanje ima za cilj ocijeniti postojanje regulatornih zaštitnih mjera (sektorski zakon i/ili zakon o konkurenciji) za visoke horizontalne koncentracije vlasništva i/ili kontrole u medijskom sektoru putem operacija spajanja. Naprimjer, zakon bi trebao spriječiti koncentraciju u operacijama spajanja: - Time što će sadržavati odredbe specifične za medije, koje nameću strožije pragove nego u drugim sektorima; - Obaveznom intervencijom tijela nadležnog za medije u slučajevima spajanja i sticanja (naprimjer, obaveza tijela nadležnog za tržišno natjecanje da traži savjet tijela nadležnog za medije); - Mogućnošću odbijanja odobrenja koncentracije od strane tijela nadležnog za komunikacije iz razloga medijskog pluralizma (ili generalno javnog interesa); tako da, čak i ako ne sadrže odredbe specifične za medije, oni ne isključuju sektor medija iz svog područja primjene.

MD
4.18Postoji li upravno tijelo ili pravosudno tijelo koje aktivno prati poštovanje pravila o spajanjima i/ili rješava pritužbe? (Npr. tijelo nadležno za medije i/ili konkurenciju)?Ova varijabla ima za cilj ocijeniti da li zakon/uredba osigurava odgovarajući sistem nadzora i sankcionisanja.1
4.19Da li zakon tom tijelu dodjeljuje ovlasti za sankcioniranje/provođenje kako bi nametnulo proporcionalna pravna sredstva (bihevioralna i/ili strukturalna) u slučaju nepoštovanja pragova?

Ova varijabla ima za cilj ocijeniti da li zakon osigurava odgovarajući sistem sankcija za regulativu specifičnu za ovaj sektor, kao što je: - Blokiranje spajanja ili sticanja; - Obaveza da se ostavi mogućnost za programiranje trećih strana; - Obaveza da se odustane od licenci/aktivnosti u drugim medijskim sektorima; - Restrukturiranje.

1
4.20Da li se ta ovlašćenja za sankcionisanje/sprovođenje koriste svrsishodno?Ovaj pokazatelj ima za cilj ocijeniti svrsishodno sprovođenje sektorskih pravnih sredstava za visoku horizontalnu koncentraciju vlasništva i/ili kontrolu u televizijskim medijima

Nizak rizik: nadležni organ efikasno koristi svoja ovlašćenja za sankcionisanje u svim relevantnim slučajevima.

Srednji rizik: ovlašćenja organa se ne koriste uvijek u svim relevantnim slučajevima.

Visok rizik: nadležni organ nikada ne koristi svoja ovlašćenja za sankcionisanje

Ukupno: 2.5

Dijagonalna/ukrštena koncentracija vlasništva u medijima

Rezultat: Visoki rizik

Ovaj indikator ima za cilj da procijeni koncentraciju vlasništva u različitim sektorima – TV, štampi, audio i bilo kojem drugom relevantnom mediju – medijskoj industriji. Ukrštena koncentracija se mjeri sabiranjem tržišnih udjela 8 najvećih medijskih kompanija. Rezultati nijesu pokazatelj ekonomske snage u različitim medijskim sektorima, već prije potencijalnog uticaja na javno mnjenje kada se uzmu u obzir sve vrste medija.

Zašto?

Čini se da je rizik od ukrštene koncentracije vlasništva nad medijima na crnogorskom medijskom tržištu visok. Tako 8 vodećih kompanija na tržištu dostižu tržišni udio od 89,50%. To su: nacionalni javni emiter, RTCG, sa prisustvom na televizijskom, onlajn i radio tržištu, koji sam ima tržišno učešće od 48%, Jumedia Mont (Dan), Daily Press, Televizija Vijesti, Nova Pobjeda, podgorički lokalni emiter (Gradska TV ), AST (Prva TV) i Nova M. Međutim, kada se posmatraju vodeće grupe ili vlasnici tržišni udio je još veći.

Dakle, četiri najveće grupe/vlasnici imaju tržišni udio od 87,56%, a to su:

Mediji finansirani iz javnih sredstava (RTCG + Gradska) - 53,49% (televizija, radio, onlajn)

United Group (Vijesti + Nova M) - 17,35% (televizija, štampa, onlajn)

Dan grupacija (Jumedia mont + Radio D plus) - 8,83% (štampa, radio onlajn)

First Financial Holdings (Pobjeda grupa + CDM + Portal Analitika) - 7,88% (štampa, onlajn)

NIZAK (1)SREDNJI (2)VISOK (3)
3Iznos: 87.56%
Ukoliko u jednoj zemlji osam najvećih vlasnika (Top 8) imaju tržišni udio ispod 50% u različitim medijskim sektorima.Ukoliko u jednoj zemlji osam najvećih vlasnika (Top 8) imaju tržišni udio između 50% i 69% u različitim medijskim sektorima.Ukoliko u jednoj zemlji osam najvećih vlasnika (Top 8) imaju tržišni udio iznad 70% u različitim medijskim sektorima.

Centralni registar privrednih subjekata Crne Gore
Portal Taxis, vebsajt Uprave prihoda i carina

Regulatorna zaštita: Dijagonalna/ukrštena koncentracija vlasništva u medijima

Rezultat: Srednji rizik

Ovaj indikator ima za cilj da procijeni postojanje i efikasnu primjenu regulatornih mjera zaštite (sektorska regulativa i/ili Zakon o konkurenciji) protiv visokog stepena ukrštenog vlasništva nad različitim vrstama medija (štampa, TV, radio, internet). Imajući u vidu razlike u pragovima ili ograničenjima koje postoje među različitim zemljama u pogledu vlasništva i/ili kontrole, 'visoko' bi značilo ocjenu u skladu sa standardima države i u svijetlu praga ili ograničenja koje nameću domaći zakoni.

Zašto?

Crnogorski Zakon o elektronskim medijima definiše nezakonitu koncentraciju sa ciljem suzbijanja ukrštanja vlasništva nad različitim medijima, ograničavajući kapital ili broj licenci za nacionalne i regionalne emitere. Međutim, praksa pokazuje da je ova ograničenja lako zaobići. Zakon reguliše na nivou pravnih lica koja imaju dozvole, međutim, na tržištu vlasnicima nije zabranjeno da osnivaju kreativne ili brojne pravne subjekte koja im omogućavaju rad sa dodatnim licencama. Tako na primjer, United Grupa preko niza pravnih subjekata sa složenom strukturom vlasništva potpuno kontroliše televizijskog emitera sa nacionalnom pokrivenošću Nova M, ali takođe posjeduje udio od 51% u drugom televizijskom emiteru sa nacionalnom frefencijom Televiziji Vijesti i 51% u dnevnom listu Vijesti (sa tiražom od 3661 primjerak na dan 23. novembar 2023.) i onlajn medij Portal Vijesti (koji je najposjećeniji onlajn medij u zemlji).

Članom 132. Zakona o elektronskim medijima propisano je da nezakonita medijska koncentracija postoji kada emiter:

1) Koji ima licencu za emitovanje sa nacionalnom pokrivenošću:

· Sa više od 25% kapitala ili prava glasa učestvuje u osnovnom kapitalu drugog emitera koji posjeduje takvu licencu.

· Sa više od 10% učestvuje u osnovnom kapitalu pravnog subjekta koji izdaje dnevne štampane medije u tiražu većem od 3.000 primjeraka, ili obrnuto

· Sa više od 10 % učestvuje u osnovnom kapitalu pravnog subjekta koji obavlja djelatnost informativne agencije, ili obrnuto

· Istovremeno izdaje dnevne štampane medije u tiražu većem od 3.000 primjeraka;

2) Izuzev nacionalnog javnog emitera, emituje više od jednog televizijskog i radio programa sa istom ili sličnom programskom osnovom na istom području

3) Radio ili televizijski program koji posjeduje licencu za emitovanje sa lokalnom ili regonalnom pokrivenošću:

· Sa više od 30 % učestvuje u osnovnom kapitalu drugog emitera sa regionalnom ili lokalnom pokrivenošću u istom području

· Istovremeno, u istom ili susjednim područjima, objavljuje dnevni štampani mediji lokalnog karaktera.

U pogledu sukoba interesa u odnosu na članove porodice, propisano je da će se smatrati da postoji nezakonita medijska koncentracija kada u slučajevima iz Člana 132. Zakona, fizičko lice koje je osnivač emitera ili sa njima povezano lice u direktnoj liniji do drugog stepena srodstva ili supružnik osnivača učestvuje u osnovnom kapitalu drugog emitera, osnivača dnevnog štampanog medija ili informativne agencije preko utvrđenog iznosa udjela u osnovnom kapitalu.

Ocjena regulatorne zaštite: 6 od 8 – Srednji rizik (Regulacija: 75%)

Koncentracija ukrštenog medijskog vlasništvaOpisDaNeNAMD
5.1Da li medijska regulativa sadrži specifična ograničenja koja se zasnivaju na objektivnim kriterijumima (npr. broj dozvola, udio u gledanosti/čitanosti/slušanosti, tiraž, podjela dioničkog kapitala ili prava glasa, promet/prihod) kako bi se spriječila visoka koncentracija ukrštenog vlasništva u medijima? Ovaj indikator ima za cilj procijeniti postojanje regulatornih zaštitnih mjera (koje se odnose na ovaj sektor i/ili Zakon o zaštiti konkurencije) protiv visoke dijagonalne koncentracije u medijima.1
5.2Da li postoji administrativno ili pravosudno tijelo koje aktivno prati poštovanje ograničenja i/ili prima žalbe? (npr. organ zadužen za medije)? Ova varijabla ima za cilj procijeniti da li zakon/regulativa obezbjeđuje odgovarajući sistem praćenja i sankcionisanja protiv dijagonalne koncentracije audiovizuelnih medija.1
5.3Da li zakon daje ovlaštenje ovom tijelu da sankcioniše/primijeni odgovarajuće pravne lijekove (bihevioralne i/ili strukturalne) u slučaju nepoštovanja ograničenja?

Varijabla ima za cilj procijeniti da li zakon obezbjeđuje odgovarajući sistem sankcija za regulaciju sektora, kao što su: • Odbijanje izdavanja dodatnih licenci; • Blokiranje spajanja, pripajanja ili preuzimanja; • Obaveza dodjele prostora za emitovanje programa treće strane; • Obaveza odustajanja od licenci/aktivnosti u drugim medijskim sektorima; • Devestitura.

1
5.4Da li se prava na sprovođenje mjera i sankcionisanje efikasno primjenjuju?

Relevantne organizacije/vlasti nikad ne koriste sistem sankcija.

Ovo pitanje ima za cilj procijeniti efikasnu primjenu pravnih lijekova koji su obezbjeđeni regulacijom.


0.5
5.5Da li se visok nivo dijagonalne koncentracije može spriječiti kontrolom pravila pripajanja i konkurencije koja uzima u obzir specifične karakteristike medijskog sektora?

Na primjer, unakrsno vlasništvo može se spriječiti zakonom o zaštiti konkurencije: - obaveznom intervencijom medijskog organa u slučajevima M&A (na primer, obaveza antimonopolskog tijela da traži savjet medijskog organa); - mogućnost da se poništi odobrenje koncentracije od strane antimonopolskog tijela iz razloga medijskog pluralizma (ili javnog interesa uopšte);

1
5.6Da li postoji administrativno ili pravosudno tijelo koje aktivno prati poštovanje ograničenja i/ili prima žalbe? (npr. organ zadužen za medije)? Ova varijabla ima za cilj procijeniti da li zakon/regulativa obezbjeđuje odgovarajući sistem praćenja i sankcionisanja protiv koncentracije ukrštenog medijskog vlasništva u različitim medijskim oblastima putem kontrole spajanja/pravilima konkurencije. 0
5.7Da li zakon daje ovlaštenje ovom tijelu da sankcioniše/primijeni odgovarajuće pravne lijekove (bihevioralne i/ili strukturalne) u slučaju nepoštovanja ograničenja?

Primjeri sankcionisanja • Odbijanje izdavanja dodatnih licenci; • Blokiranje spajanja, pripajanja ili preuzimanja; • Obaveza dodjele prostora za emitovanje programa treće strane; • Obaveza odustajanja od licenci/aktivnosti u drugim medijskim sektorima; • Devestitura.

5.8Da li se prava na sprovođenje mjera i sankcionisanje efikasno primjenjuju?Ovaj indikator ima za cilj procijeniti efikasnu primjenu pravnih lijekova.0.5
Ukupno 6

Transparentnost vlasništva

Rezultat: Srednji rizik

Ovaj indikator ocjenjuje transparentnost podataka o političkim vezama vlasnika medija budući da je transparentnost vlasništva ključni preduslov za postojanje medijskog pluralizama.

Zašto?

Aktivna transparentnost znači da kompanija/kanal proaktivno i sveobuhvatno informiše o svom vlasništvu, podaci se stalno ažuriraju i lako su provjerljivi. MOM je istražio uzorak sačinjen od 38 medija i 31 kompanije. Kao aktivno transparentno rangirano je 18 medija i 13 kompanija, odnosno 45% od ukupnog uzorka.

Pasivna transparentnost znači da su na zahtjev podaci o vlasništvu lako dostupni od kompanije/ kanala. Nijedan medij ili kompanija nijesu rangirani kao pasivno transparentni.

Javno dostupni podaci znači da su podaci o vlasništvu lako dostupni iz drugih izvora, npr. iz javnih registara itd. Za trinaest medija i 10 kompanija podaci su javno dostupni, odnosno iako na svojim sajtovima nijesu javnost obavijestili o vlasnicima, ti podaci se mogu naći u javnim evidencijama kao što je Centralni registar privrednih subjekata Crne Gore. Ovo rangiranje transparentnosti je korišćeno u 33% slučajeva.

Podaci nedostupni znači da podaci o vlasništvu nijesu dostupni javno; kompanija, kanal odbija da ih objavi ili ne odgovora, ne postoje javni podaci. Deset odsto cijelog uzorka je rangirano kao nedostupni podaci. U 3 medija i četiri kompanije pojedni ključni podaci nijesu dostupni u Crnoj Gori.

Aktivno prikrivanje znači da pored nedostupnosti pravih podataka, vlasništvo je prikriveno, odnosno preko lažnih kompanija ili posredničkih kompanija. Četiri medija i četiri kompanije su okarakterisane da aktivno prikrivaju podatke o vlasništvu, što predstavlja 12% cijelog uzorka.

NIZAK (1)SREDNjI(2)VISOK (3)
TRANSPARENTNOST
6.1Kako biste ocijenili transparentnost i dostupnost podataka o vlasništvu nad medijima?

Podaci o vlasnicima medija, kao i o njihovoj političkoj pripadnosti, javno su dostupni i transparentni.

(Aktivna transparentnost)

Ukoliko je primjenjivo na >75% uzorka.

Podaci o vlasnicima medija, kao i o njihovoj političkoj pripadnosti, postaju dostupni nakon istraživanja novinara, medijskih aktivista ili na zahtjev.

(Pasivna transparentnost, javno dostupni podaci)

Ukoliko je primjenjivo na >50% uzorka.

Podaci o vlasnicima medija, kao i o njihovoj političkoj pripadnosti, nisu lako dostupni javnosti, a novinari i aktivisti bezuspješno pokušavaju otkriti ove informacije.

(Nedostupni podaci, aktivno prikrivanje)

Ukoliko je primjenjivo na <50% uzorka.

Regulatorna zaštita: Transparentnost vlasništva

Rezultat: Nizak rizik

Ovaj indikator ima za cilj da ocijeni postojanje i efikasnost implementacije odredbi o transparentnosti i pružanju informacija u vezi sa vlasništvom i/ili kontrolom u medijima.

Zašto?

Crnogorski pravni okvir pruža zaštitu transparentnosti vlasništva kroz dva seta zakona: Zakon o medijima i Zakon o elektronskim medijima, pri čemu ovaj posljednji reguliše audiovizuelne medije. Prema Zakonu o medijima, osnivači/izdavači medija moraju objaviti informacije o strukturi vlasništva. Zakon takođe predviđa novčanu kaznu za prekršaj u iznosu od 1000 do 8000 eura za svako pravno lice koje ne omogući direktni i stalni pristup svim fizičkim i pravnim licima koja posjeduju više od 5% kapitala u medijima, kao i informacijama o povezanim entitetima.

Zakon o elektronskim medijima pruža detaljnije odredbe za televizijske i radio stanice u vezi sa objavljivanjem strukture vlasništva. Osim pružanja informacija o strukturi vlasništva, emiteri su dužni da pismeno prijave promjene u strukturi vlasništva Agenciji za elektronske medije, regulatornom tijelu koje nadzire poštovanje zakona.

Za svaku promjenu u strukturi vlasništva emitera veću od 10% učešća, emiter mora prethodno dobiti pismenu saglasnost Savjeta Agencije.

Osim toga, domaći pravni subjekat čiji su osnivači strana pravna lica registrovana u zemljama gdje nije moguće utvrditi porijeklo osnivačkog kapitala ne može biti nosilac licence. Ako se nakon izdavanja licence utvrdi da je jedan od suvlasnika emitera strano pravno lice registrovano u zemlji gdje nije moguće utvrditi porijeklo osnivačkog kapitala, licenca će biti ukinuta.

Stoga, regulatorne mjere zaštite u vezi sa transparentnošću vlasništva predstavljaju nizak rizik u Crnoj Gori.

Ocjena regulatorne zaštite: 4,5 od 5 – Nizak rizik (90%)

Odredba o transparentnostiOpisDa +Ne -NAMD
7.1Da li nacionalni (medijski, korporativni, poreski...) zakon sadrži odredbe o transparentnosti i pružanju informacija u vezi s vlasništvom, koje obavezuju medijske kuće da objave svoje vlasničke strukture u dokumentima koji su dostupni javnosti? Cilj ovog pitanja je da provjeri regulatorne mjere zaštite transparentnosti prema građanima, korisnicima i javnosti uopšte.1
7.2Da li nacionalni (medijski, korporativni, poreski...) zakon sadrži odredbe o transparentnosti i pružanju informacija, koje obavezuju medijske kuće da obavijeste nadležne organe o (promjenama u) vlasničkoj strukturi (naprimjer nadležni organ za medije)? Cilj ovog pitanja je da provjeri regulatorne mjere zaštite za odgovornost i transparentnost prema nadležnim organima.1
7.3Da li postoji zakonska obaveza da se pruže relevantne informacije nakon svake promjene vlasničke strukture?Ovo pitanje ima za cilj da procijeni da li zakon propisuje pravila o javnoj dostupnosti tačnih i najnovijih informacija o vlasništvu u medijima. Ovo je uslov za efikasnu transparentnost. 1
7.4Da li postoje neke sankcije u slučaju nepoštovanja obaveze o pružanju informacija?Ovo pitanje ima za cilj da procijeni da li zakon o transparentnosti vlasništva u medijima može da se sprovodi uz pomoć sankcija.1
7.5Da li obavezujuće odredbe omogućavaju da javnost zna koje je pravno ili privatno lice zaista vlasnik ili kontroliše medijsku kuću? Ovo pitanje ima za cilj da procijeni efikasnost zakona koji se tiču transparentnosti vlasništva u medijima i da li oni uspijevaju otkriti ko su pravi vlasnici medija.Srednje: neki vlasnisi su i dalje nepoznati
Ukupno (srednja vrijednost L-e i L-I sub-indikatori) 4.5

Zakonska regulativa - Monitoring vlasništva nad medijima Crna Gora (2023)

Politička kontrola nad medijima

Rezultat: Visoki rizik

Ovaj indikator ocjenjuje rizik političkih veza i kontrole nad uredničkom nezavisnošću redakcija. Takođe ocjenjuje nivo uplitanja politički povezanih aktera u rad medijskih kuća.

Zašto?

Prema najnovijem Izvještaju Evropske komisije za 2023. godinu, Crna Gora ima pluralistički i raznovrstan medijski pejzaž. Međutim, ističe se da je medijsko okruženje i dalje visoko polarizovano, sa neujednačenom primjenom Novinarskog etičkog kodeksa i profesionalnih standarda.

Linija polarizacije među medijima bila je jasnija i vidljivija do druge polovine 2020. godine, kada je Crna Gora smijenila 30-godišnju vladavinu Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog bivšeg lidera i bivšeg predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, koji su de facto kontrolisali sve institucije, uključujući Nacionalni javni servis RTCG. Do parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, mediji su bili podijeljeni na provladine, koji su podržavali politike DPS-a, i na kritički nastrojene, čija je uređivačka politika snažno bila protiv vladajućeg režima.

Na primjer, mediji u vlasništvu Petrosa Statisa, grčkog biznismena sa crnogorskim državljanstvom, koji je javno tvrdio da je prijatelj sa Đukanovićem, javno su optuživani za provladinu uređivačku politiku. Međutim, od prelaska DPS-a u opoziciju 2020. godine, ne mogu se više smatrati provladinim. Sada imaju kritičku uređivačku politiku prema Vladi i vladajućoj većini, koji sačinjavaju politički protivnici DPS-a i prethodnog režima. Ti mediji uključuju Pobjedu, Portal Analitiku i CDM.

Istovremeno Nacionalni javni emiter RTCG bio je gasilo prethodnog vladajućeg režima, do 2021. godine kada je imenovan novi menadžment. Mada je menadžment suočen sa ozbiljnim optužbama povodom zakonitosti imenovanja, svi relevantni akteri primjećuju da RTCG sada proizvodi uravnotežen sadržaj, uključujući i tokom izbornih perioda.

Sa druge strane nekoliko najuticajnijih i medija koji uživaju najveće povjerenje u Crnoj Gori je često optuživano da rade protiv vlade. Nekoliko političkih partija je stalno optuživalo manjinske vlasnike Vijesti - Miodraga Perovića i Željka Ivanovića – da sprovode sopstvenu političku agendu, favorizujući određene političke partije. Iz tog razloga DPS je, nekoliko godina, bojkotovao televizijske programe te medijske kuće, a sličan slučaj je i sa bivšim Demokratskim frontom, koji sada učestvuje u vladi.

Slično tome, i Dan je optuživan da ima uređivačku politiku usmjerenu protiv DPS-a. Međutim, zbog njihovog kritičkog izvještavanja, Vijesti i Dan su se suočili sa ozbiljnim posljedicama - urednik Dana, Duško Jovanović, ubijen je u napadu koji još uvijek, nakon skoro 20 godina, nije rasvijetljen. Vlasnik Vijesti je pretučen, a nekoliko novinara teško napadnuto, uključujući novinarku Vijesti Oliveru Lakić, koja je napadnuta – dva puta. Bomba je bačena na redakciju Vijesti, dok je nekoliko njihovih automobila zapaljeno. Nedjeljnik Monitor i dalje održava svoju uređivačku politiku koja podržava kritički pristup prema svakoj vladi.

Mediji kritični prema vladama od 2020. godine nadalje takođe su se suočili sa nekoliko verbalnih i fizičkih napada. Međutim, potpuno rješavanje slučajeva napada na novinare i medije predstavlja jedan od ključnih problema kada je riječ o slobodi govora.

Takođe, nekoliko crnogorskih medija u vlasništvu je ili pod kontrolom struktura povezanih sa srpskim vladajućim režimom i njegovim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Zbog tih veza, ovi mediji imaju uređivačku politiku koja je naklonjena bivšem Demokratskom frontu, trenutno Za budućnost Crne Gore - prosrpskoj koaliciji kojom upravlja predsjednik parlamenta Andrija Mandić i lider druge stranke koja čini ovaj politički blok, Milan Knežević. Zbog snažnih veza ovog političkog bloka sa srpskim vladajućim establišmentom, uspostavljena je povezanost sa nekoliko medija u Crnoj Gori, uključujući TV Prva, Adria TV, Srpska radio televizija, Pink M, kao i portali Borba i IN4S.

Pored toga – u javnosti se percipira politička povezanost nekoliko drugih medija sa drugim stranama. Na primjer, radio i portal Antena M percipiraju se kao mediji sa kritičkom uređivačkom politikom prema trenutnoj Vladi i podrškom prethodnom režimu, dok je A Plus TV vrlo kritična prema prethodnom režimu, s obzirom da je njen de facto vlasnik Duško Knežević prešao na drugu stranu, pobjegao u Veliku Britaniju i prestao podržavati DPS kada su pokušali da podignu optužnicu protiv njega.

TV7, lokalni javni emiter Gradska, i TVE takođe se percipiraju kao kritički nastrojeni prema aktuelnoj vladi i podržavaju prethodni režim zbog bliskih veza koje ključne osobe u tim medijima imaju sa DPS-om i njegovim rukovodstvom.

Međutim, usljed konstantnih političkih kriza, redovnih promjena u sastavu vladajuće većine i ponekad nejasnim linijama između vlade i opozicije, od 2020, teško je utvrditi jasnu liniju podjele u medijima isključivo na osnovu tih kriterijuma.

Ocjena: 2,86 (Visok rizik)

LOW (1)MEDIUM (2)HIGH (3)
POLITIZACIJA MEDIJSKIH KUĆA
8.1

Koliki je udio televizijskih kuća u vlasništvu politički opredijeljenih subjekata?

Mediji sa <30% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.Mediji sa <50% >30% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.Mediji sa >50% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.
8.2

Koliki je udio radijskih stanica u vlasništvu politički opredijeljenih subjekata?

Mediji sa <30% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.Mediji sa <50% >30% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.Mediji sa >50% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.
8.3Koliki je udio novina u vlasništvu politički opredijeljenih subjekata?
Mediji sa <30% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.Mediji sa <50% >30% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.Mediji sa >50% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.
8.4Koliki je udio online informativnih medija u vlasništvu politički opredijeljenih subjekata?
Mediji sa <30% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.Mediji sa <50% >30% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.Mediji sa >50% udjela publike su u vlasništvu (pod kontrolom) određene političke stranke, političara ili političke grupe, ili vlasnika s određenim političkim opredjeljenjem.
8.5Do koje je mjere politički opredijeljeno vlasništvo transparentno?
Prisutno je samo ograničeno politički opredijeljeno vlasništvo u zemlji, a u svim slučajevima vlasnici i njihovi interesi se javno objavljuju.

Većina političkih kontrolisanih informativnih medija je transparentna o svom vlasništvu i interesima.

 

Većina politički kontroliranih medija je sklona tajnovitosti o svom vlasništvu i interesima.
8.6Postoje li zakoni koji reguliraju sukobe interesa između medijskog vlasništva i političkih stranaka, stranačkih grupa, stranačkih članova, dužnosnika i rodbine?
Postoje jasne i efikasne uredbe koje naglašavaju nespojivost političke funkcije (na lokalnom, regionalnom, državnom nivou) sa medijskim vlasništvom, te zahtijevaju transparentnost u slučaju drugih političkih funkcija.     Postoje uredbe, ali one pokrivaju samo neke politički opredijeljene grupe (svrsishodno).Ne postoje uredbe, ili su neefikasne.
8.7Da li se politički stranački vlasnici ili drugi politički interesi sistemski miješaju u uređivačku autonomiju redakcija? NEMA PODATAKA
Dostupni dokazi upućuju na vrlo malo ili nimalo pokušaja miješanja u uređivačku autonomiju.Dostupni dokazi upućuju na povremeno miješanje i/ili određeni stepen samocenzure u redakcijama.Dostupni dokazi upućuju na sistematsko miješanje u uređivačku autonomiju, koje može i ne mora biti praćeno samocenzurom u redakcijama.
8.8Do koje mjere je uređivačka nezavisnost garantirana uredničkim statutima ili samoregulatornim mehanizmima?
Većina informativnih medija u zemlji u svojim statutima garantuje uređivačku nezavisnost, ili su potpisnici samoregulatornih kodeksa koji istu garantuju.Najprestižniji informativni mediji u zemlji u svojim statutima garantiraju uređivačku nezavisnost, ili su potpisnici samoregulatornih kodeksa koji istu garantuju.Ni urednički statuti ni samoregulativa ne spominju uređivačku nezavisnost, ili se smjernice ne poštuju od strane redakcija.

Politička kontrola nad infrastrukturom

Rezultat: Nizak rizik

Ovaj indikator procjenjuje političku kontrolu nad važnim infrastrukturnim slojevima u distribuciji, kao i u lancu vrijednosti i snabdijevanju medijskim sadržajem. Takođe procjenjuje nivo diskriminacije u korist politički povezanih mreža distribucije medija. Infrastrukturni elementi su u većini slučajeva u privatnom vlasništvu, a pristup se pruža izdavačima vijesti uz određenu naknadu.

Zašto?

Distribucija štampe: Nema dokaza o diskriminatornim postupcima prema određenom mediju. Svi crnogorski novinski listovi štampaju se u istoj štampariji (Daily Press - izdavač Vijesti), iako imaju veoma različite uređivačke politike. Novine distribuira ista firma i prodaju se na više načina, na kioscima, u marketima, itd. Nije bilo izvještaja u javnosti da bilo koja novina nije mogla biti prodata na određenom mjestu. Nizak rizik.

Distribucija radio signala: Licence izdaje Agencija za elektronske medije (AEM). Prema javnim dokumentima, nije prijavljena diskriminacija u vezi sa distribucijom radio signala. Obzirom na veličinu zemlje i populaciju, Crna Gora ima širok spektar radio stanica i može se smatrati liberalnim tržištem u kojem je lako dobiti licence. Nizak rizik.

TV distribucija: Distribucija televizijskog signala u Crnoj Gori odvija se na dva različita načina - putem zemaljskog sistema (MUX 1 i MUX 2) kao i putem plaćenih TV sistema (CDS, IPTV, DTH i DVB-T2). Prema podacima AEM-a iz juna 2023. godine, Crna Gora ima 35% više priključaka plaćene televizije u odnosu na domaćinstva, što pokazuje koliko je široko prihvaćen ovaj sistem distribucije u Crnoj Gori.

Međutim, kada je u pitanju distribucija televizijskog signala, postoji nekoliko faktora koji povećavaju rizik na srednji nivo. Prema podacima Vlade, operator M:Tel je držao najveći udio na tržištu - 37,22%. M:Tel je podružnica srpskog Telekoma, državne srpske kompanije. Telemach je imao udio od 29,78% na tržištu, a to je podružnica United Grupe, glavnog suparnika srpskog Telekoma. Treći operator koji je imao udio od 29,75% na tržištu bio je Telekom Crna Gora, podružnica njemačkog Deutsche Telecoma.

Pored toga, slučaj Pink M, koji je imao nacionalnu frekvenciju u Crnoj Gori do 2018. godine, pokazuje neujednačenu primjenu standarda od strane AEM-a. Pink M, tada snažno provladin televizijski kanal podržavajući vladajući DPS, imao je 19 prihvaćenih pritužbi zbog kršenja profesionalnih standarda. Mada je uveliko stekao uslove za privremeno, a zatim trajno oduzimanje licence, do toga nikada nije došlo jer je Pink M očigledno imao političku podršku unutar Agencije. Kasnije, Pink M je kao nacionalni emiter prodat kompaniji United Media i preimenovan u Nova M, dok je Pink M nastavio emitovanje iz Srbije kao kablovski kanal, čiji je sadržaj od tada AEM u više navrata zabranila.

Još jedan slučaj navodne diskriminacije desio se 2022. godine. U martu 2022. AEM je odlučio da ne dodijeli nacionalnu frekvenciju Adria TV. Dok je AEM tvrdio da je odbijanje zasnovano na nepotpunoj prijavi, Adria TV se istovremeno žalila na diskriminaciju. Istovremeno, druge komercijalne televizijske stanice sa nacionalnom frekvencijom negodovale su zbog mogućnosti dodjeljivanja nacionalne frekvencije za Adria TV, tvrdeći da je tržište već premalo i da AEM treba da učini sve što može da ga očuva. Međutim, u ponovljenom postupku, u oktobru 2022. godine, Adria TV je dobila nacionalnu frekvenciju.

Telekom distribucija: Mada su ključni igrači na tržištu isti kao i u distribuciji kablovskih kanala, u javnosti nijesu primijećeni slučajevi diskriminacije. Regulator ima kapacitet da djeluje u slučaju diskriminacije. Nizak rizik.

Tržište oglašavanja: Nema dostupnih podataka o broju aktera na tržištu oglašavanja ili tržišnom udjelu koji kontrolišu. U skorije vrijeme nije bilo javnih tvrdnji ili izvještaja o diskriminaciji u ovoj oblasti. Nizak rizik.

Servisi mjerenja: Jedino mjerenje publike koje postoji odnosi se na televiziju. Telekom Crna Gora, zajedno sa agencijama Ipsos i Nielsen, mjeri gledanost putem sistema po imenu Ariana; međutim, te informacije su svojina vlasnika i nijesu dostupne javnosti. MOM tim je mogao da koristi te podatke u svrhu uzorkovanja, odnosno odabira najgledanijih, a time potencijalno i najuticajnijih televizijskih stanica u zemlji. Osim toga, nedostatak jedinstvenog sistema za mjerenje gledanosti predstavlja visok rizik za pluralizam na tržištu; otežava regulatoru i drugim akterim procjenu uticaja i koncentracije na tržištu. U štampanim medijima, radiju i onlajn medijima ne postoji sistem za mjerenje publike. Visok rizik.

Ocjena: 9/6=1,5 (Nizak rizik)

NIZAK (1)SREDNJI (2)VISOK (3)
POLITIZACIJA INFRASTRUKTURE
9.1Kako biste ocijenili ponašanje vodećih mreža za distribuciju štampe?
Vodeće distribucijske mreže nisu politički opredijeljene ili ne preduzimaju diskriminatorne radnje.Barem jedna od vodećih distribucijskih mreža je politički opredijeljena ili preduzima povremene diskriminatorne radnje.

Sve vodeće distribucijske mreže su politički opredijeljene i imaju istoriju ponavljanih diskriminatornih radnji.

9.2

Kako biste ocijenili ponašanje vodećih mreža za distribuciju radija?

Vodeće distribucijske mreže nisu politički opredijeljene ili ne preduzimaju diskriminatorne radnje.Barem jedna od vodećih distribucijskih mreža je politički opredijeljena ili preduzima povremene diskriminatorne radnje.

Sve vodeće distribucijske mreže su politički opredijeljene i imaju istoriju ponavljanih diskriminatornih radnji.

9.3Kako biste ocijenili ponašanje vodećih mreža za distribuciju televizije?
Vodeće distribucijske mreže nisu politički opredijeljene ili ne preduzimaju diskriminatorne radnje.Barem jedna od vodećih distribucijskih mreža je politički opredijeljena ili preduzima povremene diskriminatorne radnje.

Sve vodeće distribucijske mreže su politički opredijeljene i imaju istoriju ponavljanih diskriminatornih radnji.

9.4Kako biste ocijenili ponašanje vodećih mreža za distribuciju interneta?
Vodeće distribucijske mreže nisu politički opredijeljene ili ne preduzimaju diskriminatorne radnje.Barem jedna od vodećih distribucijskih mreža je politički opredijeljena ili preduzima povremene diskriminatorne radnje.

Sve vodeće distribucijske mreže su politički opredijeljene i imaju iistoriju ponavljanih diskriminatornih radnji.

9.5Kako biste ocijenili ponašanje vodećih pružatelja usluga na tržištu oglašavanja?
Nema naznaka da bi glavne komercijalne agencije za oglašavanje/prodajne kuće diskriminirasale nezavisne medije. Barem jedna od vodećih komercijalnih agencija za oglašavanje / prodajnih kuća diskriminiše nezavisne medije zbog političkog opredjeljenja (uprkos tome što imaju značajan udio u publici).

Nezavisni informativni mediji nemaju pristup komercijalnim agencijama za oglašavanje/prodajnim kućama koje diskriminišu nezavisne medije zbog političkog opredjeljenja (uprkos tome što imaju značajan udio u publici).

9.6

Kako biste ocijenili ponašanje vodećih servisa za mjerenje publike?

Servisi za mjerenje publike u praksi su dostupni svim relevantnim učesnicima na tržištu i u skladu su sa industrijskim normama; transparentnost, nediskriminacija, proporcionalnost, objektivnost i uključivost metodologije i usluga je zagarantovana.

Najmanje jedan od vodećih servisa za mjerenje publike izaziva zabrinutost u pogledu transparentnosti, nediskriminacije, proporcionalnosti, objektivnosti i/ili uključivosti.

Svi vodeći servisi za mjerenje publike izazivaju zabrinutost u pogledu transparentnosti, nediskriminacije, proporcionalnosti, objektivnosti i/ili uključivosti.

Agencija za elektronske medije (2023):Izvještaj o stanju tržIšta usluga distribucije radio i televizijskih programa do krajnjih korisnika Pristupljeno: Avgust 2023
Vlada Crne Gore (2021): Izvještaj o razvoju tržišta elektronskih komunikacija Pristupljeno: Avgust 2023
Vijesti(2017): Pink M zreo za oduzimanje licence? Pristupljeno: Avgust 2023

Državna kontrola nad medijskim resursima

Rezultat: Srednji rizik

Ovaj indikator ocjenjuje uticaj države na funkcionisanje medijskog tržišta, kroz kontrolu nad javnim sredstvima i resursima, sa posebnim naglaskom na rizik od diskriminacije u raspodjeli državne podrške i oglašavanja. Diskriminacija može biti izražena kroz favorizovanje političkih partija ili lica povezanih sa partijama u vladi, ili putem kažnjavanja medija koji kritikuju vladu.

Zašto?

Crna Gora nema zakon kojim se definišu propisi i uslovi za raspodjelu državnog oglašavanja. Jedini opšti zakon koji se mora poštovati za svu javnu potrošnju je Zakon o javnim nabavkama, koji propisuje različite godišnje pragove za određene usluge koje se kupuju. Dakle, ako je godišnja vrijednost pojedinih kupljenih usluga ispod 20.000 eura, ona se obavlja u skladu sa internim propisima pojedinih javnih ustanova. Za one iznad 20.000 eura mora biti raspisan tender.

Međutim, čak i u slučajevima kada neka institucija mora da raspiše tender, prilično je lako prilagoditi zahtjeve potrebama određenog medija, imajući u vidu da Crna Gora nema zvanično mjerenje publike za bilo koji medijski format. Stoga, gotovo je nemoguće sprovesti objektivan postupak.

Međutim, prema Zakonu o medijima, svi mediji i organi javne vlasti dužni su da javnu potrošnju koja je usmjerena medijima za bilo koju svrhu, uključujući i reklamiranje, prijave Ministarstvu kulture i medija.

Prema najnovijem izvještaju Ministarstva, koji se odnosi na 2022. godinu, crnogorski mediji su znatno odgovorniji u prijavljivanju javnih finansija od javne uprave. Finansijske informacije je 2022. godine dostavilo je ukupno 62% registrovanih medija, dok je to učinilo samo 27,85% organa javne uprave. Zakon je zamišljen tako da obje strane budu obavezne da izvještavaju o javnom finansiranju medijima kako bi se omogućilo upoređivanje podataka i osigurala njihova validnost. Međutim, sa neujednačenom praksom izveštavanja, to još uvijek nije moguće učiniti niti imati potpune podatke o javnim sredstvima koja su kanalisana medijima.

Prema podacima Ministarstva kulture i medija, u 2022. godini medijima je ukupno podijeljeno 3,61 miliona eura javnih sredstava, od čega 928 hiljada za reklamne i druge medijske usluge. Sa druge strane, prema podacima državnih organa, medijima je dato ukupno 7,59 miliona, od čega 784 hiljade za oglašavanje i druge medijske usluge. Iz podataka je nejasno kako je to izračunato, posebno ako se ima u vidu da godišnje javne finansije samo Nacionalnog javnog emitera RTCG prevazilaze 17 miliona eura, što očigledno nije uračunato u obračun.

S obzirom da generalno nema podataka o veličini tržišta oglašavanja, a posebno o veličini pojedinih djelova tržišta, uključujući TV, radio, štampu i onlajn, nemoguće je izračunati učešće javnih sredstava na ukupnom tržištu. Nedostupnost ovih podataka potencijalno povećava rizik državne kontrole nad medijskim resursima.

Zakon o medijima propisuje direktnu medijsku podršku, koja predviđa raspodjelu sredstava preko Fonda za medijsku raznovrsnost i pluralizam, što je ukupno nešto manje od milion eura godišnje. Dio sredstava predviđenih za štampane i onlajn medije raspodjeljuje Ministarstvo kulture i medija, dok raspodjelu drugog dijela za TV i radio sprovodi regulator – Agencija za elektronske medije (AEM). Prema dostupnim javnim informacijama, nije bilo pritužbi na moguću diskriminaciju u vezi sa raspodjelom Fonda. Dok je Ministarstvo raspodijelilo sva sredstva, AEM je naveo značajan nedostatak sredstava zbog nedostatka prijava i najavio da će preostala sredstva biti raspoređena u dodatnom javnom pozivu.

S druge strane, indirektna podrška medijima nije regulisana zakonom, već se sprovodi na osnovu odluka nadležnih organa. U junu 2023. godine Vlada je donijela odluku kojom se nalaže svakoj osnovnoj i srednjoj školi da svakog radnog dana otkupi po pet primjeraka svakog dnevnog lista (Dan, Vijesti i Pobjeda). Na taj način Vlada je željela da podrži crnogorske štampane medije, ali na način da se to ne smatra državnom pomoći. Slične mjere nisu uvedene za druge medijske formate – TV, onlajn ili radio. Pored toga, Vlada je nekoliko godina davala subvencije komercijalnim televizijama za nadoknadu troškova prenosa signala preko zemaljske mreže, ali je to opet bilo zasnovano na diskrecionoj odluci Vlade.

Crna Gora nema novinsku agenciju koju finansira država.

Nacionalni javni emiter RTCG je finansijski ubjedljivo najmoćniji medij u Crnoj Gori. Sa budžetom od preko 17 miliona eura godišnje, ima više sredstava od svih komercijalnih televizija sa nacionalnom frekvencijom, komercijalnih radio stanica i onlajn medija zajedno. Takođe, ima ubjedljivo najviše zaposlenih od svih medija, više od 700. U novembru 2023. godine generalni direktor RTCG je izjavio da je trenutni model finansiranja zadovoljavajući. Međutim, RTCG se suočava sa problemima u obezbjeđivanju sredstava za digitalizaciju svojih arhiva.

Rukovodstvo RTCG – njen Savjet imenuje Skupština Crne Gore, a generalnog direktora Savjet na osnovu javnog poziva.

Članovi Savjeta se imenuju na osnovu predloga koji dolaze iz različitih struktura društva, u skladu sa zakonom. Ovo uključuje dva predstavnika civilnog sektora koje se bave ljudskim pravima, i po jednog predstavnika iz svake od sljedećih struktura: Univerziteta Crne Gore, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti ili udruženja intelektualaca „Matica crnogorska“ (konsekutivno), nacionalnih kulturnih institucija i civilnog sektora u oblasti kulture, Privredna komora Crne Gore ili udruženje poslodavaca koji su zastupljeni u Socijalnom savjetu (konsekutivno), Crnogorski olimpijski komitet i Crnogorski paraolimpijski komitet (konsekutivno).

U slučaju više prijava različitih subjekata koji imaju pravo da predlažu kandidate, nedostatak odobrenja omogućava poslanicima da zaobiđu duh zakona da imenuju kandidate sa najvećom i najkredibilnijom podrškom.

Pojedine organizacije civilnog društva i medijske organizacije godinama su ukazivale na politizaciju procesa od strane parlamenta prilikom imenovanja kandidata, posebno onih iz civilnog društva. Umjesto da imenuje one sa najvećom kredibilnom podrškom civilnog društva, parlament odlučuje između predloženih kandidata koje više favorizuje. Evropska unija napominje da su potrebne jasne zaštitne mjere protiv bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost RTCG koja treba da poštuje najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti.

Pored toga, EU u izvještaju za 2023. napominje da je Osnovni sud u Podgorici u januaru 2023. godine poništio odluku Savjeta RTCG o imenovanju generalnog direktora javnog emitera kao nezakonitu. U maju 2023. godine, ovu presudu je u drugom stepenu potvrdio Viši sud u Podgorici. U junu 2023. godine, Savjet je ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru reakciju javnosti iz više organizacija civilnog sektora, koje su optužile Savjet RTCG za zloupotrebu službenog položaja i nepoštovanje pravosnažne sudske odluke.

Ocjena: 2 (Srednji rizik)

NIZAK (1)SREDNJI (2)VISOK (3)
10.1Da li se državno oglašavanje medijima raspoređuje proporcionalno njihovom udjelu u publici?
Državno oglašavanje se medijima raspoređuje relativno proporcionalno njihovom udjelu u publici.Državno oglašavanje se medijima raspoređuje neproprocionalno (u smislu udjela u publici).Državno oglašavanje se raspoređuje isključivo nekolicini medijskih kuća koje ne pokrivaju sve glavne medijske kuće u zemlji. 
10.2Kako biste ocijenili pravila za raspoređivanje državnog oglašavanja?
Državno oglašavanje se raspoređuje medijskim kućama na osnovu poštenih i transparentnih pravila.Državno oglašavanje se raspoređuje medijskim kućama na osnovu skupa pravila, ali nejasno je da li su ona poštena i transparentna. Ne postoje pravila koja se odnose na raspoređivanje državnog oglašavanja medijskim kućama ili ona nisu transparentna i/ili poštena.
VAŽNOST DRŽAVNOG OGLAŠAVANJA
10.3

Koliki je udio državnog oglašavanja u sklopu cjelokupnog tržišta radijskog oglašavanja?

Udio državnog oglašavanja je <5% cjelokupnog tržišta.Udio državnog oglašavanja je 5%-10% cjelokupnog tržišta.Udio državnog oglašavanja je >10% cjelokupnog tržišta.
10.4

Koliki je udio državnog oglašavanja u sklopu cjelokupnog tržišta radijskog oglašavanja?

Udio državnog oglašavanja je <5% cjelokupnog tržišta.Udio državnog oglašavanja je 5%-10% cjelokupnog tržišta..Udio državnog oglašavanja je >10% cjelokupnog tržišta.
10.5

Koliki je udio državnog oglašavanja u sklopu cjelokupnog tržišta novinskog oglašavanja?

Udio državnog oglašavanja je <5% cjelokupnog tržišta.Udio državnog oglašavanja je 5%-10% cjelokupnog tržišta.Udio državnog oglašavanja je >10% cjelokupnog tržišta.
10.6

Koliki je udio državnog oglašavanja u sklopu cjelokupnog tržišta oglašavanja na online informativnim medijima (bez iznosa potrošenih na internetske posrednike)?

Udio državnog oglašavanja je <5% cjelokupnog tržišta.Udio državnog oglašavanja je 5%-10% cjelokupnog tržišta.Udio državnog oglašavanja je >10% cjelokupnog tržišta.
10.7Da li se direktna finansijska podrška raspoređuje pošteno, transparentno i na temelju jasnih pravila?
Postoje jasna pravila o dodjeli direktnih državnih subvencija i one se u praksi dodjeljuju transparentno i pošteno (kriterijumi ne mogu biti zasnovani samo na tržišnom udjelu, nego i na sadržajima od javnog interesa, zapostavljenim zajednicama, potrebi za inovacijama itd.)Pravila o dodjeli direktnih državnih subvencija su nejasna ili je proces dodjele nedovoljno transparentan, ili pokazuje znake političke pristrasnosti. Ne postoje pravila za dodjelu direktnih državnih subvencija i/ili je dodjela subvencija netransparentna i/ili očito diskriminatorna.
10.8Da li se indirektna finansijska podrška raspoređuje pošteno, transparentno i na temelju jasnih pravila?
Postoje jasna pravila o dodjeli indirektnih državnih subvencija i, u praksi, pristup indirektnim subvencijama je transparentan i pošten.Pravila o dodjeli indirektnih državnih subvencija su nejasna ili je proces dodjele nedovoljno transparentan, ili pokazuje znake političke pristrasnosti. Ne postoje pravila za dodjelu indirektnih državnih subvencija i/ili je dodjela subvencija netransparentna i/ili očito diskriminatorna.
10.9Da li sve medijske kuće imaju pristup državnoj novinskoj agenciji i da li dobijaju kvalitetan sadržaj relevantan za njihovu produkciju vijesti?
Postoji državna novinska agencija u zemlji, koja je dostupna svim informativnim medijima pod istim (i poštenim) uslovima i pruža objektivne informacije iz pouzdanih izvora.Postoji određena zabrinutost koja se odnosi na pristup državnoj novinskoj agenciji ili moguću pristrasnost u sadržaju koji pruža.Pristup državnoj novinskoj agenciji uzrokuje nepotrebno opterećenje za neke informativne medije i/ili je njen sadržaj pristrasan.
10.10Da li smatrate da je finansiranje medijskih javnih servisa nezavisno i adekvatno?
Finansiranje medijskih javnih servisa je adekvatno, bez narušavanja konkurencije s privatnim medijima; i proces uključuje dovoljne garancije protiv političkih zavisnosti (npr. putem naknada za licence)?Finansiranje medijskih javnih servisa je nedovoljno i moglo bi narušiti konkurenciju s privatnim medijima; i proces finansiranja može omogućiti političke zavisnosti?Finansiranje je nedovoljno do tog stepena da kvalitetno novinarstvo nije ili je teško moguće i/ili je proces finansiranja očigledno itičkom kontrolom.
10.11Kako ocjenjujete nezavisnost procesa imenovanja i razrješenja rukovodstva medijskih javnih servisa?
Postoje jasna pravila o imenovanju i razrješenju rukovodstva medijskih javnih servisa, garantovana je nezavisnost od političkih aktera; i u praksi, odluke o imenovanju i razrješenju donose se na osnovu stručnog razmatranja.Pravila o imenovanju i razrješenju rukovodstva medijskih javnih servisa mogu dopustiti određeni politički uticaj i/ili praksa imenovanja i razrješenja pokazuje znake pristrasnosti. Pravila o imenovanju i razrješenju rukovodstva medijskih javnih servisa očito omogućavaju politički uticaj i/ili imenovanja i/ili razrješenja su očito politički motivisana.

Regulatorna zaštita: Neutralnost mreže

Rezultat: Srednji rizik

Neutralnost mreže je princip da svi podaci na mrežama treba da se tretiraju jednako tako što se ne diskriminišu ili naplaćuju drugačije u pogledu korisnika, sadržaja, sajtova ili aplikacija. Zaštita neutralnosti mreže je od suštinskog značaja za očuvanje medijske raznolikosti jer garantuje jednaku mogućnost pristupa i širenja informacija, mišljenja, perspektiva itd. onlajn, što je od suštinskog značaja za medijsku raznolikost. Ovaj indikator ima za cilj da obuhvati pejzaž pravne regulative neutralnosti mreže, kao i specifične regulatorne mehanizme koji se bave neutralnošću mreže.

Zašto?

Mada zakon ne definiše neutralnost mreže, pitanja koja se odnose na neutralnost mreže posredno su regulisana Ustavom Crne Gore, na način da se propisuje da „u Crnoj Gori nema cenzure“. Nadležni sud može spriječiti širenje informacija i ideja putem sredstava javnog obavještavanja samo ako je to neophodno radi: spriječavanja pozivanja na nasilno rušenje Ustavom utvrđenog poretka; očuvanja teritorijalnog integriteta Crne Gore; spriječavanja propagiranja rata ili podstrekivanja na nasilje ili vršenje krivičnog djela; spriječavanja propagiranja rasne, nacionalne i vjerske mržnje ili diskriminacije“.

Zakon o elektronskim komunikacijama koji reguliše elektronske komunikacije i potencijalnu neutralnost mreže, do prije nekoliko godina, sadržao je odredbu:

„Operator je dužan, na zahtjev Agencije ili na svoju inicijativu, uz prethodnu saglasnost Agencije, da blokira pristup određenim brojevima i uslugama kada je to opravdano u slučajevima prevare ili zloupotrebe“.

Odlukom Ustavnog suda Crne Gore, objavljenom u Službenom listu Crne Gore 23. avgusta 2019. godine, relevantna odredba je ukinuta, jer je ocijenjena kao neustavna.

Ovaj indikator procjenjuje srednji rizik za medijski pluralizam jer regulatorne mjere zaštite koje garantuju neutralnost mreže nisu dovoljne ili adekvatne.

Ocjena: 3,5 od 6 = Srednji rizik (58%)

NEUTRALNOST MREŽEOpisDaNeNAMD
Da li se nacionalno zakonodavstvo bavi neutralnošću mreže direktno ili indirektno?Neutralnost se reguliše domaćim zakonima na bilo koji način; cilj je takođe da odražava svaki sporazum između zemalja, kao u okviru EU-a i zemalja članica Savjeta Evrope.0.5
Da li nacionalno zakonodavstvo sadrži norme koje zabranjuju blokiranje internetskih stranica ili sadržaja na mreži?Ovo pitanje određuje u kojoj mjeri norme o neutralnosti mreže neke zemlje sprječavaju blokiranje, jedna od ključnih komponenti čvrstog okvira za neutralnost mreže.0
Da li nacionalno zakonodavstvo sadrži norme koje zabranjuju ograničavanje usluga ili internetskog sadržaja?Ovo pitanje određuje u kojoj mjeri norme o neutralnosti mreže neke zemlje sprječavaju ograničavanje, jedna od ključnih komponenti čvrstog okvira za neutralnost mreže.1
Da li nacionalno zakonodavstvo sadrži norme koje zabranjuju nultu ocjenu i/ili plaćeno davanje prednosti?Ovo pitanje određuje u kojoj mjeri norme o neutralnosti mreže neke zemlje sprječavaju nultu ocjenu (čiji je uobičajeni oblik plaćeno davanje prednosti), jedna od ključnih komponenti čvrstog okvira za neutralnost mreže.0
Kada je neutralnost mreže zaštićena zakonom, da li zakonski okvir prepoznaje izuzetke, npr. za razumno upravljanje mrežom?Ovo pitanje utvrđuje kada se na zaštite neutralnosti mreže postavljaju razumna ograničenja nasuprot drugim ograničenjima koja mogu ugroziti njenu efikasnost.1
Norme koje zabranjuju ili ograničavaju nultu ocjenu se uspješno provode: Plaćeno davanje prednosti se ne dešava.Ovo pitanje ima za cilj da razjasni u kojoj mjeri se plaćeno davanje prednosti dešava u praksi, uprkos zakonskoj zabrani; veliki broj zemalja sa prividno jakim zaštitama od nulte ocjene suočava se sa ovom pojavom. Ovaj pokazatelj može baciti svijetlo na stepen razlike između zakona i prakse na terenu.0
Norme koje zabranjuju ili ograničavaju nultu ocjenu se uspješno sprovode: Ne dešavaju se drugi oblici nulte ocjene.Isto kao iznad0
Norme se uspješno sprovode: Blokiranje i/ili ograničavanje se ne dešava. Ovo pitanje nastoji utvrditi kako postojeći zakonski okvir za zaštitu neutralnosti mreže funkcionira u praksi u vezi s blokiranjem i organičavanjem.0
Postoje li regulatorna ili druga tijela koja su zadužena za nadzor i sprovođenje zaštite neutralnosti mreže?Ovo pitanje naglašava da li postoje tijela zadužena za sprovođenje zaštite neutralnosti mreže.1
Da li su nametane sankcije za kršenje zaštita neutralnosti mreže gdje one postoje?Ovo pitanje može ilustrovati u kojoj se mjeri kršenja normi neutralnosti mreže uzimaju ozbiljno kao pitanje vladavine prava i političke volje.0
Postoje li kontrolni mehanizmi za identifikovanje i odgovor na kršenja neutralnosti mreže koji se smatraju efikasnim?Ovo pitanje pokazuje u kojoj mjeri norme neutralnosti mreže suštinski postižu svoje ciljeve.0
Ukupno (srednja vrijednost L-e i L-I potpokazatelja)                    3.5 

Rodna neravnoteža u medijskoj industriji

Rezultat: Srednji rizik

Ovaj indikator procjenjuje zastupljenost žena u medijima, fokusirajući se na relevantne politike redakcija i udio žena na rukovodećim pozicijama.

Zašto?

Ukupni rizik od rodne neravnoteže u crnogorskim medijima je srednji. Ne postoje javno dostupne informacije da bilo koji relevantni komercijalni ili javni medij ima jedinstvenu politiku koja se bavi rodnom ravnopravnosti. Mada postoji nekoliko studija o napadima na žene u Crnoj Gori, nije urađena posebna studija koja bi identifikovala odnos napada na novinare na osnovu pola. Manje od jedne trećine vlasnika medija u uzorku MOM-a su žene, dok ih je preko 43% na rukovodećim pozicijama. Međutim, samo šest procenata medija iz uzorka MOM-a ima žene glavne urednice.

Ekspertkinje su takođe nedovoljno zastupljene u informativnim i političkim programima i člancima u crnogorskim medijima. Samo 26% svih medijskih sadržaja dolazi iz ženskog izvora, a žene su bile pozvane da govore u stručnom svojstvu oko tri puta manje nego njihove muške kolege.

Ocjena: 2,25 Srednji rizik

NIZAK (1)SREDNJI (2)VISOK (3)
12.1Da li vodeći informativni mediji u vašoj zemlji imaju politiku usmjerenu na uravnoteženu zastupljenost žena u redakciji?
Većina vodećih informativnih medija ima politiku rodne jednakosti ili druge vrste samoregulatornih mjera kako bi obezbijedili adekvatnu zastupljenost žena u redakcijama i na rukovodećim položajima. Štaviše, uspostavljeni su mehanizmi koji obezbjeđuju da se žene u redakciji ne susreću sa uznemiravanjem ili diskriminacijom. Neki informativni mediji imaju politiku rodne jednakosti ili druge vrste samoregulatornih mjera kako bi obezbijedili postojanost adekvatne zastupljenosti žena u redakcijama i na rukovodećim položajima. U tim informatinim medijima uspostavljeni su mehanizmi koji obezbjeđuju da se žene u redakciji ne susreću sa uznemiravanjem i diskriminacijom. Ne postoji politika rodne jednakosti u ocjenjivanim redakcijama, ili one nisu efikasne, što vodi do diskriminacije i uznemiravanja novinarki.
12.2Da li su novinarke u vašoj zemlji izložene uznemiravanju ili nasilju na mreži/izvan mreže?
Radno okruženje za novinarke je sigurno, uznemiravanje na mreži ili izvan mreže nije uobičajeno, postoji dovoljno zaštitnih mjera.I muškarci i žene bivaju uznemiravani u sličnoj mjeri, (fizičko) nasilje nad novinarkama nije uobičajeno.Prijavljeni su slučajevi nasilja, a uznemiravanje novinarki je uobičajeno u ovoj zemlji, sa mnogo poznatih i prijavljenih slučajeva. Smatra se da su žene češće mete uznemiravanja i nasilja nego muškarci.
12.3

Koliki je udio žena među vlasnicima vodećih informativnih medija?

  • VRIJEDNOST TV: 25%
  • VRIJEDNOST Radio: 66.67%
  • VRIJEDNOST Štampa: 25%
  • VRIJEDNOST Online: 11.11%

Prosječna vrijednost: 31.95%

40% i višeIzmeđu 39% i 30%Manje od 30%
12.4

Koliki je udio žena među osnivačima informativnih medija?

  • VRIJEDNOST TV: Nema podataka
  • VRIJEDNOST Radio: Nema podataka
  • VRIJEDNOST Štampa: Nema podataka
  • VRIJEDNOST Online: Nema podataka

Prosječna vrijednost: Nema podataka

40% i višeIzmeđu 39% i 30%Manje od 30%
12.5

Koliki je udio žena među najvišim rukovodiocima informativnih medija (kao što su izvršne direktorice)?

  • VRIJEDNOST TV: 41.67%
  • VRIJEDNOST Radio: 45.46%)
  • VRIJEDNOST Štampa: 50%
  • VRIJEDNOST Online: 36.37%

Prosječna vrijednost: 43.38%

40% i višeIzmeđu 39% i 30%Manje od 30%
12.6

Koliki je udio žena na ključnim uredničkim položajima u redakciji (kao što su vodeće urednice ili glavne urednice)?

  • VRIJEDNOST TV: 16.67%
  • VRIJEDNOST Radio: 0%
  • VRIJEDNOST Štampa: 0%
  • VRIJEDNOST Online: 9.09%

Prosječna vrijednost: 6.44%

40% i višeIzmeđu 39% i 30%Manje od 30%
12.7

Koliki je udio žena na ključnim pozicijama (u upravi), u redakciji (što znači na neuredničkim rukovodećim položajima, kao što su šefica finansija, šefica prodaje i marketinga itd.)?

Nema podataka

40% i višeIzmeđu 39% i 30%Manje od 30%

Centar za medijski pluraliazam i medijske slobode (2022): Monitoring Media Pluralism in the Digital Era Pristupljeno: Novembar 2023