Ekonomija i medijsko tržište

Dok se i dalje bori sa posljedicama pandemije koronavirusa, crnogorsko medijsko tržište se suočava sa starim izazovima.

Rast u 2022. godini doveo je do snažnog porasta od 6.4%, a Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira dalji rast od 4.5% za Crnu Goru u 2023. Inflacija je dostigla nove visine, ali njen uticaj na troškove života djelimično je neutralisan povećanjem stvarnih raspoloživih prihoda. Od juna 2019. do juna 2023, inflacija je iznosila 25%, odražavajući ekonomsku situaciju.

Zbog poreskih reformi i povećanja socijalnih rashoda, očekuje se da će fiskalni deficit porasti. Kombinacija visokog javnog duga i izazovnog globalnog okruženja zahtjeva hitno fiskalno konsolidovanje. Crna Gora, oslanjajući se na unilatarnu evroizaciju, oslanja se na fiskalnu politiku i strukturalne reforme kako bi očuvala makroekonomsku stabilnost. Međutim, fiskalna ranjivost se povećala zbog izgradnje autoputa finansiranog zaduživanjem, trajnih efekata pandemije i nedostatka posvećenosti fiskalnim ciljevima.

U januaru 2022, Crna Gora je pokrenula program poreske reforme sa ciljem smanjenja nejednakosti i podsticanja srednjoročnog rasta. Program uključuje ukidanje doprinosa za zdravstvo, uvođenje ličnih poreskih olakšica, progresivno oporezivanje ličnih i korporativnih prihoda, i povećanje neto minimalne mjesečne zarade sa €250 na €450. Uprkos fiskalnim rizicima povezanih sa programom, uključujući širi deficit od planiranog u 2022, vlada ostaje posvećena rješavanju ekonomskih nejednakosti.

Nepovoljan globalni ekonomski izgled i visok stepen neizvjesnosti bacaju sjenku na šanse za oporavak Crne Gore. Evropska komisija je revidirala svoje prognoze rasta za crnogorsku ekonomiju, predviđajući pad na 2.7% i 2.3% u narednim godinama.

Pozitivan uticaj na javni budžet dolazi od privremenog preseljenja preko 100.000 građana ukrajinskog i ruskog porijekla u Crnu Goru zbog ruske agresije na Ukrajinu. Ovaj priliv je doveo do povećanja javne potrođnje povećanju prihodovne strane budžeta.

U oblasti medija, zakonodavne reforme sprovedene 2020. poboljšale su transparentnost javnih finansija za komercijalne medije. Mediji i institucije sada su obavezni redovno izvještavati o svim uplatama primljenim iz javnih sredstava. Fond za raznolikost i pluralizam medija, koji podržava komercijalne medije sa oko €900.000 godišnje, igra ključnu ulogu u promociji medijske raznolikosti.

Crnogorski komercijalni i lokalni mediji su pozvali vlasti da povećaju finansiranje medija kako bi obezbijedili pluralizam. Vlada dodjeljuje najmanje 17 miliona eura Nacionalnom javnom emiteru RTCG i gotovo milion komercijalnim medijima putem Fonda za raznolikost i pluralizam medija. Dok opštine obezbjeđuju sredstva za lokalne javne emitere, neujednačena raspodela izaziva zabrinutost u vezi adekvatnosti državne podrške.

Crnogorski mediji zavise od prihoda od oglašavanja, prodaje lične produkcije i finansijske pomoći države. Država finansira medije putem Fonda za raznolikost i pluralizam medija ili direktno iz budžeta, posebno za sadržaj vezan za obrazovanje, kulturu, ljudska prava ili manjine. Međutim, medijsko tržište u Crnoj Gori je malo i ranjivo u odnosu na veća regionalna tržišta koja dijele isti jezik. Prema izvještaju o održivosti medija za 2019. godinu, ukupni marketinški budžet u Crnoj Gori procjenjuje se na oko 11 miliona eura, sa preko 150 medijskih izdanja. Nažalost, podaci o statusu medijskog tržišta nakon pandemije COVID-19 nisu dostupni.

Komercijalni mediji tvrde da ne mogu generisati dovoljno sredstava sa tržišta sami da bi obezbijedili pluralizam bez značajne državne podrške.